a

Programi srednjeg obrazovanja su:

• programi za stjecanje niže razine srednjeg obrazovanja;
• programi za stjecanje srednjeg obrazovanja;
• programi osposobljavanja i usavršavanja.

Srednje škole, ovisno o vrsti obrazovnog programa, jesu:

• gimnazija;
• strukovne škole;
• umjetničke škole.

Gimnazija će vas pripremiti za nastavak obrazovanja, strukovne škole osposobiti za uključivanje na tržište rada ili vam pružiti mogućnost nastavka obrazovanja, a umjetničke škole omogućiti stjecanje znanja, razvoj vještina, sposobnosti i kreativnosti u različitim umjetničkim područjima.

Gimnazije

Gimnazije su četverogodišnje općeobrazovne škole koje učenici završavaju polaganjem državne mature.

U gimnazijskim obrazovnim programima učenici stječu kompetencije (znanja i vještine) iz općeg znanja, što predstavlja kvalitetnu osnovu za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama.

Gimnazijski obrazovni program obogaćen je izbornom i fakultativnom nastavom te izvannastavnim aktivnostima koje škole nude sukladno svojim materijalnim i kadrovskim mogućnostima.

U gimnazijama se, u pravilu, uče dva strana jezika te obvezno latinski jezik u I. i II. razredu.

Postoji pet vrsta gimnazijskih obrazovnih programa koji se razlikuju u povećanom broju sati onih predmeta koji su karakteristični za pojedini program, a to su:

Opća gimnazija;

Opća gimnazija podrazumijeva razmjernu zastupljenost svih općeobrazovnih nastavnih predmeta, a izborna nastava od drugog razreda obvezni je dio nastavnog plana i programa.

Pri upisu u gimnaziju učenici alternativno biraju program etike ili vjeronauka.

Prvi strani jezik u pravilu je nastavak učenja onog jezika koji su učenici učili u osnovnoj školi, a u program učenja drugoga stranog jezika mogu se uključiti i učenici početnici.

Jezična gimnazija;

U nastavnom programu jezične gimnazije povećan je broj sati učenja stranih jezika, a u trećem i četvrtom razredu umjesto jednog od prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) učenici mogu birati proširene programe stranih jezika, zastupljene s istim brojem sati.

Prvi strani jezik u pravilu je nastavak učenja onog jezika kojeg su učenici učili u osnovnoj školi, a u program učenja drugog stranog jezika mogu se uključiti i učenici početnici.

Posebnost programa jezične gimnazije jest izvođenje dijela programa određenih predmeta na stranom jeziku, uz suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Klasična gimnazija;

Specifičnost programa klasične gimnazije jest učenje latinskog i grčkog jezika tijekom sve četiri godine obrazovanja.

Prilikom upisa u klasičnu gimnaziju učenici mogu, sukladno predznanju i sposobnostima te mogućnostima škole, odabrati program „početnika“ ili „nastavljača“.

Posebnost programa klasične gimnazije za početnika je u tome da učenici počinju učiti grčki i latinski jezik od početka.

Latinski i grčki jezik uče se četiri godine, po tri sata tjedno.

U početne odjele ne mogu se upisati učenici koji su u osnovnoj školi učili latinski jezik četiri godine i grčki jezik dvije godine.

Program „nastavljača“ klasične gimnazije upisuju učenici koji dolaze iz osnovnih škola s klasičnim odjelima, koji su učili latinski jezik od 5. razreda osnovne škole (ukupno četiri godine po tri sata tjedno) i grčki jezik od 7. razreda osnovne škole (ukupno dvije godine po tri sata tjedno).

Ti učenici u klasičnoj gimnaziji nastavljaju učenje navedenih jezika četiri godine po tri sata tjedno.

Ukoliko su učenici u osnovnoj školi učili samo jedan klasični jezik ili nisu učili latinski jezik četiri godine po tri sata tjedno ili grčki dvije godine po tri sata, ne mogu se upisati u nastavljačke, već u početničke odjele.

Prirodoslovno-matematička gimnazija;

Program prirodoslovno-matematičke gimnazije sadrži veći fond sati matematike, fizike i informatike tijekom sve četiri godine obrazovanja, a učenicima se pruža mogućnost izbora proširenog programa matematike i informatike umjesto drugog stranog jezika.

Učenici prirodoslovno-matematičke gimnazije mogu umjesto drugog stranog jezika birati pojačani program matematike, odnosno informatike.

Prirodoslovna gimnazija;

Obrazovni program prirodoslovne gimnazije temelji se na razmjernoj zastupljenosti matematike, kemije, fizike i biologije s posebnim naglaskom na laboratorijske vježbe.

U okviru izbornog dijela programa učenici se mogu odlučiti za učenje drugog stranog jezika ili osnova ekologije.

Strukovna gimnazija - eksperimentalni program

Osobine strukovnih gimnazija s jačim općim obrazovanjem i strukovnim modulima su:

• prilagodljivost stanju na tržištu rada i potrebama poslodavaca;
• fleksibilnost i modernost;
• adekvatan omjer stručnih i općih znanja;
• omogućavanje bolje horizontalne i vertikalne prohodnosti zbog većeg omjera općih predmeta;
• omogućavanje pristupa državnoj maturi;
• te vizija da se kroz fleksibilne strukovne module i stručnu praksu mora moći obrazovati radna snaga koja će biti zapošljiva u trenutku završetka obrazovanja.

Zdravstvena gimnazija - eksperimentalni program

Cilj kurikuluma zdravstvene gimnazije jest stjecanje znanja za nastavak obrazovanja u području biomedicine, medicinskom, stomatološkom, biokemijskom, farmaceutskom, prirodoslovno - matematičkom fakultetu, na studiju sestrinstva, primaljstva, laboratorijske dijagnostike, fizioterapije, radne terapije, RTG dijagnostike ili dentalnog higijeničara, kao i stjecanje temeljnih spoznaja o zanimanjima u području zdravstva, razvijanje samostalnosti u radu i sposobnosti za timski rad, razvijanje svijesti i odgovornosti za poštivanje i promicanje ljudskih prava, priprema za kvalitetan osobni život, uspostavljanje kvalitetnih osobnih i obiteljskih odnosa u društvenoj zajednici usvajanjem temeljnim moralnih vrijednosti. Zdravstvena gimnazija završava polaganjem državne mature.

Tehnička gimnazija - eksperimentalni program

U obrazovnom programu tehničke gimnazije učenik, uz općeobrazovne predmete, bira tehničke predmete iz područja elektrotehnike, elektronike, računalstva, računalnih mreža, mehatronike ili robotike. Posebnost je u tome da se ti predmeti poučavaju kroz laboratorijske vježbe te se na taj se način objedinjuju teorija i praksa.

Tehnička gimnazija namijenjena je učenicima koje zanimaju prirodoslovlje, tehnika i moderne tehnologije.

Pohađanjem tehničke gimnazije učenici stječu praktična znanja koja im omogućuju zapošljavanje ukoliko ne žele nastaviti obrazovanje na visokim učilištima. Učenici kroz veliki broj izbornih predmeta imaju mogućnost razvijanja svojih specifičnih potencijala i kreativnosti. Tehnička gimnazija završava polaganjem državne mature.

Ekonomska gimnazija - eksperimentalni program

Obrazovni program ekonomske gimnazije temelji se na stjecanju znanja iz općeobrazovnih predmeta i na stjecanju temeljnih znanja za osnivanje i vođenje tvrtke (znanja iz područja financija i vrijednosnica, menadžerskih te marketinških znanja i vještina).

Posebnost obrazovnog programa ekonomske gimnazije jest poticanje učenika na ulazak u svijet poduzetništva kroz razvijanje suvremenih načina komunikacije učenjem poslovnog stranog jezika, odnosa s javnošću i poslovnih komunikacija, simulaciju cjelokupnog poslovanja poduzetnika kroz vježbeničke tvrtke, razvijanje inovativnosti i kreativnosti te nastup na sajmovima. Ekonomska gimnazija završava polaganjem državne mature.

Turistička gimnazija - eksperimentalni program

Obrazovni program turističke gimnazije temelji se na stjecanju znanja iz širokog spektra općeobrazovnih predmeta, stjecanju temeljnih znanja iz hotelskog poslovanja, poslovanja turističkih agencija, marketinga u turizmu, na izučavanju gospodarstva i turizma kroz niz stručnih predmeta te upoznavanju rada u ugostiteljskim objektima. Učenik kroz modularnu nastavu bira izborne predmete:

• modul 1: treći strani jezik, uvod u odnose s javnošću i odnosi s javnošću;
• modul 2: poslovni strani jezik te osnove računovodstva ili statistika, ovisno o vlastitim preferencijama.

Učenik komunicira s korisnicima usluga služeći se hrvatskim standardnim jezikom, stranim jezicima (engleski, njemački, talijanski, španjolski) te odgovarajućom stručnom terminologijom. Tijekom srednjoškolskog obrazovanja učenik sudjeluje u marketinškim aktivnostima ugostiteljskih i turističkih organizacija. U okviru obrazovnog programa turističke gimnazije učenik obavlja poslove informiranja i promocije turističkih destinacija, prikuplja podatke o razini zadovoljstva klijenata odabranim destinacijama, sudjeluje u organizaciji različitih događanja u odabranim destinacijama te komunicira sa svim subjektima turističkog sustava u provođenju mjera turističke politike. Turistička gimnazija završava polaganjem državne mature.

Agro gimnazija - eksperimentalni program

Obrazovni program Agro gimnazije istovjetan je programu opće gimnazije jer obuhvaća širok spektar općeobrazovnih predmeta. Posebnost obrazovnog programa Agro gimnazije jest u tome što učenik uz općeobrazovne predmete u trećoj godini, bira dva modula i to:

• modul ekološke poljoprivrede bazirane na održivom razvoju ili
• modul agro ekonomije.

Agro gimnazija namijenjena je učenicima koje zanima prirodoslovlje i ekologija, koji vole životinje i prirodu te nakon srednje škole namjeravaju nastaviti obrazovanje na fakultetima prirodnih znanosti. Obuhvaća široki spektar općeobrazovnih predmeta (matematika, fizika, računalstvo, biologija i kemija). Latinski jezik uči se u prva dva razreda uz obvezna dva strana jezika.

Učenici odabirom jednog od tri ponuđena modula mogu razvijati specifično područje i kreativnost upravo na području koje je relevantno za eventualni obiteljski posao koji već postoji. Agro gimnazija završava polaganjem državne mature.

Gimnazija održivog razvoja - eksperimentalni program

Gimnazija održivog razvoja učenicima pruža opća znanja kao i drugi gimnazijski programi, ali je specifičnost njezinog nastavnog plana u tome što učenik uz općeobrazovne predmete bira i predmete iz područja održivog razvoja - energetske održivosti, održive gradnje te gospodarenja vodom i otpadom. Na taj se način omogućuje upis na visoka učilišta, a posebno na tehničke fakultete poput onih elektroenergetskog, strojarskog, kemijsko-tehnološkog, arhitektonskog i građevinskog usmjerenja. Naime, program je namijenjen učenicima koje zanima prirodoslovlje, tehnika i nove tehnologije. Zanimljivost gimnazije održivog razvoja jest mogućnost izbora između tri različita modula u trećem razredu:

• M1 - eko održivost;
• M2 - energetska održivost;
• M3 - održiva gradnja.

Stručni moduli učenicima omogućuju stjecanje znanja i kompetencija iz područja održivog gospodarenja vodama i otpadom, ekonomski održive proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, održivog korištenja energetskih sustava te gradnje objekata koji ne zagađuju okolinu i osiguravaju zdravlje za pojedinca i društvo. Gimnazija održivog razvoja završava polaganjem državne mature.

Strukovne škole

Obrazovanje u strukovnim školama traje od jedne do pet godina, a trajanje ovisi o vrsti obrazovnog programa, odnosno strukovnog kurikuluma za određeno zanimanje ili kvalifikacije. Po završetku strukovne škole moguće se uključiti na tržište rada ili, uz određene uvjete, nastaviti obrazovanje na srednjoškolskoj razini ili na visokim učilištima.

Strukovnim obrazovanjem stječu se znanja, vještine i kompetencije potrebne tržištu rada s ciljem priznavanja kvalifikacija koje također pružaju mogućnost napretka u budućem obrazovanju.

Učenici koji su završili obrazovni program u trajanju od tri, četiri ili pet godina stječu srednju razinu obrazovanja, a učenici koji su završili obrazovni program u trajanju do dvije godine stječu nižu razinu srednjeg obrazovanja.

Programi četverogodišnjeg i petogodišnjeg trajanja obrazovanja

Četverogodišnji programi obrazovanja, odnosno strukovni kurikulumi, u pravilu su programi tehničkog profila, uz izuzetak strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće njege/ medicinski tehničar opće njege koji traje pet godina.

Prednosti ovih programa, odnosno strukovnih kurikuluma su relativno visok udio općeobrazovnih i strukovno - teorijskih znanja iz određenog područja, uz stjecanje praktičnih vještina kako bi se učenici osposobili za obavljanje poslova određenog zanimanja, ali i nastavka obrazovanja na studiju.

Srednje obrazovanje učenika u četverogodišnjim i petogodišnjim strukovnim programima obrazovanja završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi škole.

Po završetku obrazovanja učenici se mogu zaposliti ili nastaviti obrazovanje na višim razinama, uz uvjet polaganja ispita državne mature.

Programi trogodišnjeg trajanja obrazovanja

Programi obrazovanja u trogodišnjem trajanju pripremaju učenike za rad u industriji, gospodarstvu i obrtništvu s primarnim ciljem pripreme učenika za rad u određenom zanimanju, uz naglasak na brzo uključivanje na tržište rada.

Prednosti ovih programa su relativno visok udio strukovno - teorijskih znanja iz određenog područja, uz stjecanje praktičnih vještina.

Ove strukovne programe čine programi za zanimanja u industriji i srodni programi te obrtnički programi.

Praktični dio programa ostvaruje se većim dijelom u radnom procesu, kod poslodavca, te manjim dijelom u srednjoj školi.

Poslodavac mora učeniku osigurati potrebne uvjete za stjecanje propisanih kompetencija i omogućiti mu kvalitetu izvršenja praktične nastave, sukladno nastavnom planu i programu za određeno zanimanje. To znači da poslodavac mora učeniku odrediti mentora koji je u radnom odnosu kod njega te koji ima odgovarajuću kvalifikaciju i pedagoške kompetencije.

Na taj način, učenik stječe znanja, vještine i kompetencije izvan školske učionice u realnom radnom procesu

Srednje obrazovanje učenika u trogodišnjim strukovnim programima obrazovanja završava izradom i obranom završnog rada.

Također, po završetku svoga obrazovanja učenik se može zaposliti ili steći višu razinu kvalifikacije nastavljanjem obrazovanja na višoj razini srednjeg obrazovanja uz polaganje dopunskih i/ ili razlikovnih ispita, a uz ispunjavanje određenih uvjeta i na visokim učilištima.

Programi do dvogodišnjeg trajanja obrazovanja za stjecanje niže razine srednjeg obrazovanja

Strukovni programi do dvogodišnjeg trajanja obrazovanja usmjereni su na manje složena zanimanja te su po organizaciji i načinu izvođenja slični trogodišnjim programima, s manjim udjelom općeobrazovnih i strukovno - teorijskih znanja iz određenog područja, ali s naglaskom na stjecanje bitnih praktičnih vještina za obavljanje manje zahtjevnijih poslova i radnih zadaća kako bi učenika pripremili za rad u određenom zanimanju.

Srednje obrazovanje učenika u do dvogodišnjim strukovnim programima obrazovanja završava izradom i obranom završnog rada.

Također, po završetku svoga obrazovanja, učenik se može zaposliti ili steći višu razinu kvalifikacije nastavljanjem obrazovanja na višoj razini srednjeg obrazovanja uz polaganje dopunskih i/ ili razlikovnih ispita.