Po završetku srednjoškolskog obrazovanja, učenici prijavljuju ispit državne mature kao i potencijalne studijske programe putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU). NISpVU je središnji informacijsko-administracijski servis koji učenicima zainteresiranima za polaganje ispita državne mature i nastavak školovanja na visokoškolskoj razini značajno olakšava prijavu i upis na visoka učilišta.
Djelatnost visokog obrazovanja obavljaju visoka učilišta. Visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola.
Sveučilište, fakultet i umjetnička akademija osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene, stručne i umjetničke djelatnosti te druge djelatnosti u skladu sa zakonom i svojim statutom. U sklopu djelatnosti visokog obrazovanja ova visoka učilišta organiziraju i izvode sveučilišne studije, a u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju mogu organizirati i izvoditi i stručne studije.
Visoka učilišta su sveučilišta, veleučilišta i visoke škole sa svim svojim sastavnicama.
Sveučilište je ustanova koja organizira i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije. Sastavnice sveučilišta su: fakulteti, umjetničke akademije, odjeli i instituti te zaklade, fondacije, udruge, studentski centri, zdravstvene ustanove, knjižnice i tehnologijski centri.
- Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednom ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.
- Umjetnička akademija je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstveno-istraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.
- Sveučilišni odjel se osniva kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.
- Sveučilišni institut je sastavnica sveučilišta koja se osniva radi obavljanja znanstvene djelatnosti u jednom ili više srodnih znanstvenih polja, povezan s procesom visokog obrazovanja na sveučilištu, može obavljati i visokostručni rad, te sudjelovati u nastavi sukladno općim aktima sveučilišta.
Sveučilišni studiji
Sveučilišni studiji osposobljavaju studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Sveučilišni studiji obuhvaćaju tri razine: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij.
Preddiplomski sveučilišni studij u pravilu tri do četiri godine i njegovim završetkom stječe se od 180 do 240 ECTS bodova. Završetkom se stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke.
Diplomski sveučilišni studij u pravilu jednu do dvije godine u kojima se stječe od 60 do 120 ECTS bodova. Ukupan broj bodova koji se stječu završetkom preddiplomskoga i diplomskoga studija iznosi najmanje 300 ECTS bodova.
Završetkom preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar odnosno magistra uz naznaku struke.
Poslijediplomski sveučilišni studij u pravilu tri godine. Njegovim završetkom stječe se akademski stupanj doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti. Sveučilište može organizirati poslijediplomski specijalistički studij koji traje jednu do dvije godine i kojim se stječe akademski naziv sveučilišni specijalist odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa.
Veleučilište i visoka škola
Veleučilište i visoka škola osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja organizacijom i izvođenjem stručnih studija te mogu obavljati stručnu, znanstvenu i umjetničku djelatnost u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i svojim statutom.
Stručni studiji
Stručni studiji pružaju studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja te ih osposobljavaju za neposredno uključivanje u radni proces. Stručno obrazovanje obuhvaća: kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij.
Kratki stručni studij od dvije do dvije i pol godine i njegovim završetkom stječe se od 120 do 150 ECTS bodova. Završetkom kratkoga stručnog studija stječe se stručni naziv stručni pristupnik/pristupnica uz naznaku struke.
Preddiplomski stručni studij tri godine, a iznimno, uz odobrenje Nacionalnog vijeća, preddiplomski stručni studij može trajati do četiri godine u slučaju kada je to sukladno s međunarodno prihvaćenim standardima. Završetkom preddiplomskoga stručnog studija stječe se od 180 do 240 ECTS bodova te stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke.
Specijalistički diplomski stručni studij jednu do dvije godine u kojima se stječe od 60 do 120 ECTS bodova. Završetkom studija stječe se stručni naziv stručni specijalist odnosno stručna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskoga programa.
Ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskome i specijalističkome diplomskome stručnom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.